Memorijalni centar Karlota u Raši

Status:

Projekt nije realiziran

Godina projektiranja:

2017.

Program:

Javno, Kultura

Lokacija:

Raša
prikaži lokaciju na karti

Obuhvat:

unutarnji prostori 2.517,00 m2, vanjski prostori 4.768,00 m2

Investitor:

Općina Raša

Autor:

Arhitektonsko-građevinski atelje d.o.o.

Projektni tim:

Arsen Čupev, Luka Ilić, Vladi Bralić

Dodatni projekti:

Autori programa: Eleonora Vlašić, Nenad Čaklić

Duh svakog vremena jednom razdoblju daje glavni ideološki okvir iz koga se razvijaju programske platforme arhitekture i urbanizma koje se mogu se kretati u pravcu od konzervativnih i retrogradnih do naprednih i emancipatorskih, pa čak i utopijskih nastojanja. U zatvorenim i represivnim sustavima umjesto ideološkog pluralizma uvijek vlada ideološki monizam, potaknut državnom totalitarnom vlašću, koji se često, premda ne i uvijek, odražavao u arhitekturi i urbanizmu XX. stoljeća uporabom akademskih i tradicionalnih stilskih oblika nastalih u nekim drugim vremenskim i prostornim koordinatama uz odbacivanje modernog oblikovnog naslijeđa. Također, totalitarne sustave arhitekture i urbanizma često je karakterizirala gradnja pretjerano monumentalnih javnih prostora i najčešće pretjerano monumentalnih državnih zgrada kojima se glorificirao totalitarni režim. Sve je to u punom smislu ostvareno u nacionalsocijalizmu u Njemačkoj za vladavine A. Hitlera i boljševizmu u SSSR-u za J.V. Staljina.

U XX. stoljeću istarske prostore su također obilježili totalitarizmi. Prostor Istre i ostalih krajeva pripojenih Italiji već je od 1922. pa sve do 1943. obilježio fašizam Mussolinijeve Italije. U sklopu Titove Jugoslavije, u razdoblju od 1945. do 1948. i sukoba s Informbiroom, to je bio socijalizam shvaćen po uzoru na SSSR kao strogi poredak i prva faza komunizma, koji je kasnijem razdoblju do 1990. znatno ublažen u vidu samoupravnog socijalizma. No, suprotno primjerima iz Njemačke ili SSSR-a, u prostorima Hrvatske, uključujući Istru, nastala su vrlo kvalitetna arhitektonska i urbanistička ostvarenja. Zašto je tomu tako nije jednostavno razumjeti čak niti iz diskursa sadašnjeg vremenskog odmaka jer su tome doprinijeli različiti povijesni i kulturni čimbenici objektivne životne stvarnosti tog vremena. Iz razdoblja talijanskog fašizma u Istri tako bilježimo vrhunska ostvarenja upravo na primjeru modernog rudarskog naselja Raša (Arsia) iz 1936. – 1937. koje je sagrađeno u sklopu projekta talijanske fašističke vlade prema projektima arhitekta Gustava Pulitzera Finalija gdje je na izniman način sintetizirana progresivna ideja moderne arhitekture i lokalnog izričaja, a primjera vrhunskih ostvarenja u kulturnoj domeni arhitekture bilo je i u razdoblju Titove Jugoslavije od 1945. do 1990.

Uslijed svih tih povijesnih razloga lokacija memorijalnog centra europskih totalitarizama smišljeno je odabrana u Istri i to upravo na području Općine Raša. Istra je europska regija koja je najdulje razdoblje u svojoj povijesti provela u totalitarnim režimima. S druge strane, od svih istarskih gradova i naselja, upravo je Raša, podignuta kao industrijski grad u blizini ugljenokopa, svoju sudbinu najviše vezala uz fašizam i komunizam kao dva totalitarna režima koja su obilježila 20. stoljeće u Europi.

U prostornom smislu lokalitet napuštenog kamenoloma Karlota pokazao se kao optimalno rješenje za smještaj memorijalnog centra iz više razloga: kamenolom se nalazi u neposrednoj blizini Raše, područje je uzdignuto s lijepom vizurom prema povijesnim strukturama grada, zaravan ispred stjenovitog usjeka ima znatnu površinu od otprilike P = 3,1 ha koja u potpunosti zadovoljava uvjete za smještaj kompleksa i pratećih prometnih površina, memorijalni centar se može jednostavno prostorno povezati s rudarskom jamom Raša, te uklopiti u širi projekt obnove i prezentacije cjelovitog rudarskog kompleksa Labinštine, kamenolom Karlota je jedan od najvećih istarskih kamenoloma čije je napuštene otkopane površine potrebno sanirati.

Potrebno je još jednom istaknuti kako je je Memorijalni centar europskih totalitarizama zamišljen kao kulturno - komercijalni kompleks unutar kojeg se odvija svojevrsna simbioza kulturnog i komercijalnog sektora. Pod jedinstvenim arhitektonskim omotačem smjestili bi se kulturni i edukativni sadržaji posvećeni proučavanju i prezentaciji europskih totalitarnih režima, ali također i raznovrsni komercijalni sadržaji. U tako zamišljenom centru trebalo bi ostvariti visoko estetiziranu sinergiju kulturne i edukativne ponude, ali ujedno i kvalitetne komercijalne ponude šopinga, gastronomije i dizajna.