Uslijed stvaranja toplinskih otoka, gotovo svaki grad povremeno prati pojava ekstremnih vrućina. Pri tome razvoj gradske vrućine ovisi o elementima fizičke geografije: litosfere, hidrosfere i atmosfere, ali i elementima antropogeografije obzirom da razvoju vrućine znatno doprinosi veličina grada i način njegove izgrađenosti.
Urbano središte Rijeke, grada koji je najveća hrvatska luka, poput sličnih urbanih središta lučkih gradova Marseilla, Genove i Trsta, vrlo je kompaktno izgrađeno, gotovo bez vegetacije. Gusto položene zgrade i asfaltne, betonske površine ulica i trgova tijekom cijelog dana upijaju Sunčevo zračenje tako da se akumulirana toplina noću otpušta u gradsku okolinu. Nepovoljno djeluje i urbani promet te sve veća potrošnja energije za klimatizaciju. Konačno, uske gradske ulice omeđene visokim zgradama nepovoljno usmjeravaju strujanje zraka i sprječavaju da vjetar otpuše višak topline. Uslijed svih tih razloga temperatura grada je pravilu nekoliko stupnjeva veća od temperature njegovog ruralnog i prirodnog okružja.
2015 / Rijeka, središte grada
2012 / Rijeka, središte grada
2001 / Rijeka, Liburnijska ulica
2001 / Jadranski trg, Rijeka (pred Erste bankom)
2001 / Rijeka, Gradski toranj
2001 / Rijeka, Ulica Alessandra Manzonija
2001 / Rijeka
2001 / Rijeka
Komentari