Riječki Gradski toranj

Duga povijest Rijeke zapisana je na licu Gradskog tornja, građevini koja je postala pravi arhitektonski i likovni simbol grada.

Toranj je impozantna građevina podijeljena kordonskim vijencem u tri zone: prizemlje s ulazom oko kojeg je od obrađena kamena izrađen okvir portala nad kojim je habsburški orao, prvi kat na kojem su postavljeni reljefi s bistama cara Leopolda I. i Karla VI. i drugi kat s prozorskim otvorima.

Reljefna poprsja nastala su u doba kad je Karlo VI. stupio na prijestolje i kad je Car Leopold I. gradu Rijeci izdao diplomu kojom je gradu dodijeljen grb, dvoglavi orao s obje glave okrenute na istu stranu. Ispod grba je deviza - INDEFICIENTER, što znači nepresušno. Riječani su bistu Cara Leopolda I. i bistu Cara Karla VI. postavili na Gradski toranj u znak zahvalnosti nakon što su ovi habsburški carevi grad Rijeku proglasili slobodnom lukom.

Tijekom dugog vremenskog postojanja Gradski toranj bio je više puta arhitektonski obnovljen i restauriran (1639., nakon zemljotresa 1750., a potom i 1800., 1890., a u novije doba 1986. kada je restauratorske radove na reljefima careva izveo akad. kipar Z. Kamenar).

Pohvalna je i plemenita namjera posljednjeg uređenja tornja tijekom 2013.  godine kada je izvedena nova i suvremena rasvjeta koja pravilno naglašava osnovne arhitektonske oblike ove povijesne građevine. Ipak, novim rješenjem rasvjete vjerojatno je učinjena nehotična pogreška kada su neosvijetljena ostala kamena poprsja careva i stari gradski grb na I. katu tornja.

Stoga se ovom urbanom akcijom predlaže jednostavna korekcija rasvjete uz novo svjetlotehničko rješenje.

Opisani kameni fragmenti tornja koji svjedoče o bogatoj prošlosti Rijeke moraju biti pravilno osvijetljeni i istaknuti na pročelju.