Riječka sinagoga

Status:

Realizirani projekt

Godina projektiranja:

2002.

Godina realizacije:

2006.

Program:

Javno, Kultura

Lokacija:

Ulica Ivana Filipovića, Rijeka
prikaži lokaciju na karti

Obuhvat:

unutarnji prostori 225,00 m2, vanjski prostori 240,00 m2

Vrijednost investicije:

650.000,00 €

Investitori:

Grad Rijeka, Ministarstvo kulture

Autor:

Arhitektonsko-građevinski atelje d.o.o.

Projektni tim:

Irena Čurko (†), Marin Franolić, Marko Ambruš, Silvano Mrak, Vladi Bralić

Dodatni projekti:

Projekt elektroinstalacija: DS Eling, Željko Matić
Konzervatorski elaborat: Gordana Grcic Petrovic
Program obnove: Vlado Kon (Židovska općina Rijeka)

Nakon što je u Rijeci 1903. godine velika, monumentalna, mjesna sinagoga (grč. sinagoge, hebr. kneset, prvobitno naziv za zborište, skupštinu i općinu, a poslije razaranja Salamonova hrama u Jeruzalemu 586. g. p.n.e. i prvog prinudnog raseljavanja židovskog naroda iz Palestine u Babiloniju, naziv za židovskog molioca Boga) arhitekta Leopolda (Lipot) Baumhorna maurskog stila s kupolom već bila podignuta na križanju Ciottine ulice i Ulice Pomerio, riječka Unione israelitica Ortodossa, prema projektu građevinskih inženjera Vittoria Gyözö Angyala i Pietra Fabbra (koji su 1925. - 1927. već stekli odgovarajuće reference na projektu opatijske sinagoge) gradi 1930. godine novu sinagogu u Ulici Ivana Filipovića, jednostavnih, arhitektonskih i dekorativnih oblika.

Građevina je zanimljiv primjer arhitekture moderne. Osnovni korpus predstavlja asimetričnu kompoziciju horizontalnog i vertikalnog, gotovo geometrijski preciznog kvadra, sjeveroistočno i jugozapadno pročelje je diskretno otvoreno velikim, svečano komponiranim, u ritmičkom slijedu položenim pravokutnim prozorima sa stepenasto-piramidalnim završetkom. Dojam moderniteta osobito podržava asimetrična kubistička kompozicija zapadnog pročelja s glavnim ulazompreko ugla, naglašenim korpusom stubišta i kutnim prozorom s oblikovnim reminiscencijama na Art Dèco detalje. Jednostavni, glatko ožbukani volumen molitvene dvorane samo je u parapetnoj zoni pročelja signiran razdjelnom linijom vijenca ispod prozora i horizontalnim trakama koloristički kontrastne fugirane opeke i podnožja od kamena. Iznad prozora u žbuci je apliciran reljefni motiv šestokrake Davidove zvijezde. Uz ulaz je recentno postavljena spomen-ploča Židovima palim u 2. svjetskom ratu, sa znakom menore. Raskošni barokni aron hakodesh od mramora (sveti ormar za pohranu Tore) izrađen u Conegliano Venetu, prvotno je stajao u tršćanskoj sinagogi Scuola Grande, poslije je prenesen u Anconu, a od tamo je 1934. kao donacija poslan u Rijeku. Propovjedna bina za rabina u sredini je dvorane okružena klupama, sukladno ortodoksnom bifokalnom konceptu sinagogalnog prostora. Katna galerija za žene (esrat naschim) od molitvenog je prostora odvojena rešetkastom ogradom. Jedini ukrasi u strogom, gotovo asketskom interijeru su oslikani vijenac ispod stropa i stilizirani vegetabilni reljef podno linije prozora. U inventaru sinagoge sačuvani su rotulusi Tore s meilom (navlakom) od baršuna i zlatoveza, srebrnim tasom i rimonimom, krunom Keter Tora, jadom (ruka za čitanje Tore), parohetom te ovješenim ner-tamidom (vječnim svjetlom). Uza sinagogu je u zapadnom dijelu parcele projektirana pomoćna jednokatna zgrada sa stanom domara.

Za razliku od velike mjesne sinagoge koja je srušena u ratnim razaranjima 1944. godine, sinagoga u Ulici Ivana Filipovića ostala je sačuvana u kontinuitetu sve do danas, te predstavlja jednu od samo tri zgrade sinagoga u Republici Hrvatskoj koje su ostale pošteđene od ratnih razaranja tijekom 2. svjetskog rata sa sačuvanom izvornom namjenom i funkcijom sve do danas.

Detaljni opis riječke sinagoge dan je u članku Mala ortodoksna sinagoga u Rijeci – povijest i obnova autora Zlatka Karača (http://hart.hr/izdanja/kvartal/68/kvartal-kronika-povijesti-umjetnosti-u-hrvatskoj).

Obzirom na visoku spomeničku i arhitektonsku vrijednost sinagoge odlučeno je pristupiti integralnom postupku njene obnove. Tijekom srpnja 2002. godine izrađen je zaseban konzervatorski elaboratSinagoga Rijeka(autor elaborata: mr.sc. Gordana Grčić-Petrović, prof. povj.umj. i sociologije) kojim se, u detaljnoj analizi spomeničke vrijednosti i današnjeg stanja sinagoge, predlažu smjernice modaliteta zaštite obnove kako bi se u potpunosti revalorizirao njen spomenički značaj.

Arhitektonski projekt obnove sinagoge učinjen je uz uvažavanje stručnih smjernica navedenog konzervatorskog elaborata, ali i recentnih programa predstavnika Židovske općine Rijeke za buduće korištenje sinagoge u liturgijske i druge društvene svrhe. U tom smislu projektom su predviđeni značajni zahvati u unutrašnjosti i neposrednom okolišu građevine.

Temeljem integralnog projekta Riječka sinagoga je obnovljena u razdoblju od 2002. do 2008. godine.